Opšti uslovi koji se odnose na uređenje parcela:

• Izrada Regulacionog plana, precizirani urbanistički i građevinski detalji. Definisati koje su parcele, a zatim i kako bi se morale urediti parcele, tako da ne budu novo ruglo grada. Potrebno je odrediti što je više moguće urbanističkih i građevinskih detalja. Počev od izgleda ograde i kapije, preko položaja, spratnosti, stila gradnje objekata ali i posvetiti pažnju površini izgrađenosti parcele, površini i poziciji parkinga i ne manje značanjo količini zelene površine odnosno ekološkom segmentu okoline (Igor Bek, RIZBA d.o.o.)

Informacija za PS: prilikom revizije Regulacionog plana za industrijsku zonu,  uzeti u obzir i iskazane potrebe privrednika (informacije će se dobiti kroz anketiranje privrednika, da bi se utvrdili njihovi planovi i potrebe, kao i kroz preliminarni marketing).

• Izgradnja putne ingrastrukture - potrebno je sistematski izgraditi pristupne puteve svakoj pojedinačnoj parceli i pristup magistralnom putu.

Kako je Načelnik rekao, već je dogovorio nasipanje dijela industrijske zone sa zemljištem koje će biti obezbjeđeno sa trase auto puta.

• Da li će vlasnici parcela morati da se organizuju samostalno i da rade nasipe, asvaltiranja, ivičnjake, određuju granulaciju, širinu, kvalitet asvalta, vrstu podloge i slično ? Ukoliko se ovo pitanje ne riješi u fazi projektovanja, nova industrijska zona bi mogla izgledati svakako samo ne kao reprezentativana poslovna zona. Neki vlasnici parcela će asvaltirati ispred svoje parcele, drugi neće imati sredstava ili neće htjeti da asvaltiraju zbog inata ili očekivanja da to uradi neko umjesto njih. Sa sličnim situacijama se često susrećete svaki puta kada se stvari ne riješe na vrijeme i ostavi narodu da to sami rješavaju kasnije uz dogovor. (Igor Bek, RIZBA d.o.o.)

• Izgradnja komunalne infrastrukture – vodovod, kanalizacija, elektronapajanje.

Vodosnabdijevanje. Očekuje se rješavanje tog pitanja zajedno sa rješavanjem vodosnabdijevanja za Štrpce, ali nije definisano kada će se to desiti niti na kojem nivou će biti (da li će opština rješavati samo primarnu ili sekundarnu infrastrukturu)?Ako svako bude vodio vodove kuda mu je najbliže i kako to obično biva najjeftinije, doći će se u situaciju da se ne zna kuda idu instalacije niti koji je prečnik dovodne cijevi. Svjež primjer takve organizacije ili neorganizacije su nova naselja u Prnjavoru gdje imate situacije da po sred placa idu cijevi od vode, kanalizacije te se iste oštećuju pri svakom kopanju na parceli.

Kanalizacija. Sledeći potencijalni problem je i pitanje kanalizacije. Obzirom da je to područije nisko, postavlja se pitanje na koji način riješiti kanalizaciju. Ukoliko je jedno ili jedino rješenje septičke jame, onda je potrebno da se uradi i plan kako bi se iste povezale i za njih napravili kanali za odvod preliva iz istih.

• Snabdijevanje električnom energijom. Pitanje elektro mreže je vjerovatno najdelikatnije i najosjetljivije pitanje. Već dvije godine se govori o izgradnji trafo stanice na vijaci ali za to još ni temelj nije urađen a niti obezbijeđena parcela. Za ilustraciju brzine rješavanja tog pitanja treba podsjetiti da su Kinezi za tri godine izgradili i pustili u pogon termoelektranu u Stanarima. Ako se na takav način bude rješavala struja u industrijskoj zoni (a svjedoci smo da se ni u prigradskim naseljima ništa breže ne riješava) onda ćemo prije dočekati da nam pogoni rade na bežično napajanje nego što će biti riješeno pitanje snabdijevanja strujom. Potrebno je uraditi plan eliktrifikacije, da li će umrežavanje biti podzemno ili nadzemno, ko obezbjeđuje bandere, kablove, kopa kanale, da li su vlasnici parcela dužni da dovode vod od trafo stanice kako je trenutna praksa ili će platiti priključak koji će im biti obezbjeđen ispred ili pored njihove parcele? (Igor Bek, RIZBA d.o.o.)

• Cijena zamljišta, uslovi za ostvarenje umanjenja cijene i postavljanje prioriteta pri prodaji/dodjeli parcela. O cijeni zemljišta, može se govoriti tek nakon što se odgovori prethodna pitanja o uređenju parcele. Privrednici žele da jasno razumeju šta dobijaju za određenu cijenu.

Trebalo bi da Opština obavi uređenje parcela i onda ih ponuditi tržištu po određenoj cijeni ili druga varijanta koja je dugoročno lošija za sve je: da oformi grupu koja bi definisala sve potrebne faktore pri uređenju (urbanističke,
arhitektonske, estetske, ekonomske ...) i vršila nadzor uz mogućnost obustavljanja gradnje i korištenja ukoliko korisnik ne poštuje propise vezane za gradnju, uređenje, a potom zemljište proda po nekoj simboličnoj cijeni zainteresovanim privrednicima. (Igor Bek, RIZBA d.o.o.)

Subvencije, oslobođenje od taksi i naknada. Vrlo važno pitanje je za nas da li postoji mogućnost da Opština oslobodi plaćanja nameta privrednike koji bi gradili poslovni objekat za proizvodnju na zemljištu koje već posjeduju od ranije, (konkretno - renta, uređenje, pretvaranje polj.zemljišta)? (GALA-SLAST d.o.o.)

• Finalizacija baze podataka o greenfield i brownfield lokacijama u preporučenom formatu. Pripremiti informaciju za PS da je izrada detaljne baze podataka o lokacijama u izradi, uz podršku GIZ EU ProLocal programa. Obavijestiti privrednike da će sve lokacije biti prikazane na web-stranici opštine namjeljenoj za privredu, koja je takođe u izradi. Dati realan rok do koga će ova baza podataka biti završena (u zavisnosti od tačke 1)

• Izrada vodiča za potencijalne investitore. Prema riječima Igora Beka, „neophodno je da se donese odluka o cijeni pribavljanja dokumentacije za gradnju i pribaljanja potrebnih i drugih dozvola za ovo područije. Ukoliko cijene dokumentacije premašuju cijenu zemljišta i njegovog uređenja onda će se doći u situaciju da će to biti samo jedan promašeni projekat i krnjava zamisao.“ Najaviti PS da će se u narednom periodu izraditi detaljan vodič za investitore, koji će sadržati sve tražene podatke za potencijalne investitore.

• Datiprioritet domaćim investitorima u Poslovnoj zoni. (sugestija sa sastanka)

• Data je sugestija da se u Pravilnik ugradi klauzula da budući investitor ukoliko želi prodati radije kupljenu parcelu u zoni, opština bude ta koja ima pravo preče kupovine i to po cijeni po kojoj je ista kupljena. Pri prodaji parcela trebalo voditi računa, pored toga da ne dođe do preprodaje parcela od strane mešetara, i o tome da se prvenstveno razvijaju domaći privredni subjekti. (Igor Bek, RIZBA d.o.o.)

• Faktor za prodaju parcela i određivanje cijene trebali biti i to da li je neki privredni subjekt proizvodno orijenstisan (stvaranje nove vrijednosti) ili je prvenstveno trgovačkog ili uslužnog opredijeljenja. Poznato vam je da je zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima sporije, potrebne su puno veće investicije u jedno radno mjesto u proizvodnji nego u trgovini a pored toga, radna mjesta u proizvodnji za sobom otvaraju druga radne mjesta te na idirektan način značajno povećavaju opštu zaposlenost. O samoj organizaciji proizvodnje i delikatnosti njenog funkcionisanja bi se moglo i možda trebalo pisati mnogo više ali smatram da je u ovom kontekstu ovo dovoljno te da ste već upoznati sa tim činjenicama.
• 
  Ukoliko bi uobzirili stav o tome da prioritet treba dati proizvodnim privrednim subjektima, moguće je i unutar takve podjele napraviti bar dvije podgrupe. Mislim da su oni koji proizvode i plasiraji robu pod svojim imenom (vlastito tržišno ime kao npr. Bonito, Topling ...) na tržištu oni koji stvaraju pozitivniju sliku o Prnjavoru i R. Srpskoj te bi trebalo da imaju bolje uslove pri odabiru i kupovini parcela u industrijskoj zoni. (Igor Bek, RIZBA d.o.o.)

• Kriterijum broja zaposlenih prilikom zauzimanja parcela u Poslovnoj zoni je preoštar i potrebno ga je korigovati (sugestija sa sastanka)

• Predlog GALA-SLAST d.o.o. za izmjene nacrta je da osnov za dodjelu parcela ne bude isključivo zapošljavanje novih radnika, već da se uzme u obzir i trenutan broj zaposlenih, redovnost izmirivanja poreskih obaveza, a naravno da će proširivanje dati i zapošljavanje novih radnika.

• Ekološki kriterijumi: Postoji pitanje ekologije koje je potrebno rješiti s obzirom na zonu u kojoj postoje zagađivači, a sa njima tu su i prehrambeni pogoni. To se može pojaviti kao problem, pogotovo kod pojavljivanja stranih investitora (sugestija sa sastanka)

• Obezbjeđivanje "bankarske garancije" (član 4 nacrta Pravilnika), je veoma visok trošak za proizvođače, velika većina vjerovatno će ući u kreditne aranžmane za izgradnju poslovnih objekata, tako da treba naći neki drugi modus za zaštitu od zloupotrebe predmetnog zemljišta. (GALA-SLAST d.o.o.)

• Velika je problematika hiperprodukcija kadra koji na tržištu rada nema zaposlenje, s druge strane na terenu pojedini privredni kapaciteti vape za stručnim kadrom koji škole ne profilišu.
• Nedostatak Ugostiteljske škole postavljen je kao jedan od ključnih faktora za razvoj Ugostiteljstva u Prnjavoru.
• GALA-SLAST d.o.o.: Kao što je već ranije istaknuto, od ukupnog broja prijavljenih na evidenciji zavoda za zapošljavanje nema baš puno radnika koji su aktivni tražioci posla u prehrambenoj proizvodnji, jer mi to redovno pratimo i sarađujemo sa Zavodom pri svakom zapošljavanju, tako da i pored naših mogućnosti, pitanje je da li će biti dovoljn ponude.

• Postavljeno je pitanje - šta je sa Zadrugama i Zadrugarstvom i koliki je danas broj stanovnika opštine Prnjavor, te da se obrati pažnja na poljoprivredu kao najzastupljeniju djelatnost na području opštine gledano kroz istoriju.

• Pitanje poplava u djelovima grada nije rješeno jer se ne mogu izvoditi radovi na terenu koji je privatna svojina. Proces koče dozvole vlasnika parcela.
• Iznešena je problematika koju već 7 godina ugostitelji imaju prilikom dobijanja dozvole za držanje žive muzike u objektu. Radi se o proceduri za dobijanje dozvole. Unazad par godina bilo je potrebno da se priloži dozvola za rad, priloži uplata zavisno od količine, te taksa. U roku od 5 do 6 dana dobijani su potrebni papiri, odnosno dozvole. Prije dvije godine je došlo do promjene koja je značila da se prvo mora otići u Stanicu policije, kod njih predati Zahtjev na koji postoji rok za odgovor od 5 dana, zatim se opštini predaje Zahtjev za koji je rok ponovo 5 dana. U najboljem slučaju, ako se računa vikend, dolazi se do broja od 12 dana do završenja procedura oko dobijanja dozvole za muziku uživo. Naveden je primjer u kojem ugostitelj treba da reaguje na zahtjeve mušterija, a pritom su mu vezane ruke zbog previše procedura sa previše papirologije koja se predugo čeka.

Prijedlog je dat da se kao prvo smanji taksa, a kao drugo, koliko god je moguće da se ubrzaju procedure.

Ostala pitanja i prijedlozi:

• Prijedlog vezano za Elektrodistribuciju: traži se zvanične najave planskih remonta i isključivanja, jer se pojavljuju užasno veliki gubici zbog naglih i nenajavljenih isključivanja struje.

• Postavljeno je pitanje polaganja higijensko-sanitarnog minimuma koja se iznova mora dobaviti svake 4 godine, te plaćanja istog, na što je odgovoreno da je pitanje polaganja higijensko-sanitarnog minimuma  regulisano zakonom i pravilnikom na nivou Republike Srpske, te da opština nema nadležnosti da utiče na to.

Prilozi:

• Zapisnik sa pripremnog sastanka održanog 31.08.2017. godine
• Zapisnik sa pripremnog sastanka održanog 31.08.2017. godine
• Komentar na Pravilnik o dodjeli zemljišta pod posebnim uslovima: dopis Igora Beka, RIZBA d.o.o.
• Komentar na Pravilnik o dodjeli zemljišta pod posebnim uslovima: dopis Ružice Knežević Galić, GALA-SLAST d.o.o.

(predlagač: Goran Debeljak – „Zanatsko-preduzetničko udruženje“)

Predstavnik preduzetnika predložio da se inicijativa o izmjeni spornog zakona uputi i Zanatsko-preduzetničkoj komori s obzirom  da posjeduju značajna iskutva u vezi istog, a mogli bi doprinijeti rješavanju stvari.

(predlagač: Ružica Knežević – Agencija „Sigma“)

Privrednici imaju poteškoće prilikom procesa registrovanja, odnosno produženja registracije vozila ili mašina i priključaka za poljoprivredne mašine, koje se ogledaju u tome da se potrebna uvjerenja moraju čekati. Ako je moguće ubrzati ili automatizovati (elektronski povezati službe)  proces dobijanja Rješenja koja se predviđenim protokolom potražuju od Opštinske uprave, kako bi u konačnici na osnovu njega Policijska stanica izdala potrebno Uvjerenje. Potrebno je razmotriti organizovanje posebnog sastanka sa predstavnicima Policijske stanice radi pojednostavljenja procedure.

(predlagač Goran Zemun – „Banja Kulaši“ d.o.o.“)

Postoji potreba za Turističkom organizacijom koja bi svojim postojanjem omogućila da značajan prihod od turističkih taksi ostane na raspolaganju opštini Prnjavor. Potrebno je takođe organizovati prostor i razraditi koncept promocije domaćih proizvoda prnjavorskih malih proizvođača za šta bi bila zadužena ista organizacija.

(predlagač: Goran Jevđenić - “STANDARD“ a.d.)

Postoji realna potreba za formiranjem Razvojne agencije koja bi djelovala u okviru Odjeljenja za lokalni ekonomski razvoj ili odvojeno. Sagledati primjere pozitivne prakse iz okruženja.

 (predlagač: Mirko Knežević – pilana „ODJEK“)

Potrebno je uputiti inicijativu Šumama Republike Srpske kako bi se nabavile potrebne količine drveta za optimalan rad pilane „ODJEK“ d.o.o. iz Prnjavora. U suprotnom bi moglo doći do gašenja posljednje pilane na području opštine Prnjavor čime se direktno ugrožava i rad drugih privrednika koji su lancem snabdijevanja vezani za ovog proizvođača.

(predlagač: Srđan Vrhovac – „MLADEGS PAK“ d.o.o.)

Potrebno je razmotriti i pokrenuti sa mrtve tačke ideju izgradnje etno sela na poziciji pored ergele „Vučijak“. Može se očekivati podrška Ambasada kako u izgradnji tako i u opremanju tog jedinstvenog koncepta posebne turističke atrakcije.